Danas i SEECult ističu Ćosiće kao favorite
U ŠIREM IZBORU ZA NINOVU NAGRADU ZASAD 15 PISACA
Izvor: SeeCult
Romani
15 pisaca različitih generacija i profila ušli su zasad u širi izbor za
Ninovu nagradu kritike za roman godine, a među njima su i dvostruki
laureat tog priznanja Dobrica Ćosić i "ilegalni poslastičar" Pavle
Ćosić.
Dobitnik nagrade za 2007, čiji je iznos povećan na 10.000 evra,
znaće se za oko mesec i po dana - do kada članovima žirija ostaje da
iščitaju i vrednuju romane objavljene i dostavljene redakciji do isteka
2007, odnosno do 31. decembra, objavio je Nin u najnovijem broju. Prema
azbučnom redu, za širi izbor odabrani su romani "Adresa beše moja"
Dragiše Kalezića (Filip Višnjić), Ćosićevo "Vreme vlasti II"
(Prosveta), "Poljubac" Gordane Ćirjanić (Narodna knjiga), "Čuvari
svetinje" Mirjane Đurđević (Agora), "Ruski prozor" Dragana Velikića
(Stubovi kulture), "Lutajući Bokelj" Nikole Malovića (Laguna) i "Šnit"
Igora Marojevića (Laguna). Za širi izbor selektovani su i "Leposava"
Pavla Ćosića (Kornet), "Poslednja knjiga" Zorana Živkovića" (Kompanija
Novosti), "Simana" Ranka Risojevića (Glas srpski - Grafika), "San o
ljubavi i smrti" Filipa Davida (Laguna), "Feliks" Vladimira Kecmanovića
(Via print), "Čarobnjak iz Aza" Vladana Radomana (Vračarski breg),
"Maske Sofije de Montenj" Gorana Milašinovića (Stubovi kulture) i
"Ludvig" Davida Albaharija" (Stubovi kulture). Prema navodima Save
Dautovića, sudeći prema dosad prispelim romanima, moglo bi se reći da
je, što se tiče kvantiteta, ovogodišnja romansijerska sezona manje
plodna nego ranijih godina. "Podbačaj" bi mogao da iznosi čak trećinu u
odnosu na produkciju prethodnih godina, što će reći da broj novih
romana ove godine možda neće biti trocifren. Ninovu nagradu u iznosu od
10.000 evra (u dinarskoj protivvrednosti) obezbedio je novi ekskluzivni
sponzor tog priznanja - "Karneks" AD iz Vrbasa.
SEECULT.org
Eto, smestiše me u izbor za "Ninku"
Majke mi, ubiću onog Ćosića (ne Dobricu nego onog drugog), samo da ga se dokopam! Vidi ovu svinjariju!
Prenosim intervju sa onom seljačinom od Pavla Ćosića, za neki književni časopis
Razgovor vodila Leposava Crvić

Leposava Crvić: Kako to da si se odlučio da
napišeš roman? Ipak si ti jedan ugledni
lingvista koji se nikad nije bavio književnošću.
Pavle Ćosić: Taj roman se napisao sam. Gledaj, kad sam bio mali,
ne znam zašto, ali stalno sam tražio ljude koji se prezivaju isto kao i ja. To
me iz nekog razloga zabavljalo. Ispostavilo se da je moje prezime prilično
retko. Svi ljudi za koje sam čuo da se tako prezivaju bili su ili pisci, ili
neki publicisti ili barem novinari (uključujući tu i moju ćosićku rodbinu) .
Tako mali sam se istripovao da je Ćosićima predodređeno da budu pisci, a pošto
sam ja oduvek bio buntovnik, odlučio sam da ja budem prvi Ćosić koji se neće
baviti pisanjem. A onda mi se desilo da iz čista mira napišem roman. Totalno
nenamerno i nesvesno. Sedeo sam kod kuće i slao kontinuirane postove na blog
dok u jednom momentu nisam shvatio da pišem roman i da sam postao pisac.
Izgleda da sam u tom infantilnom tripu bio u pravu - Ćosićima je suđeno da
pišu. Stvarno nije bilo namerno, veruj
mi.
Leposava Crvić: Dobro, ali pisao si ti i ranije.
Sećam se tvoje rubrike "Gistro šatro" u "X Zabavi".
Pavle Ćosić: OK, priznajem, objavljivao sam ja svašta i
ranije. Čak i neke stvari za koje ti, nadam se, ne znaš, ali to je bilo ovako ili
onako u okviru profesije. Imam i dosta radova objavljenih u stručnim časopisima,
ali to se valjda ne računa....
Leposava Crvić: A jesu li i tvoje filmske
recenzije u "Dnevnom telegrafu" bile deo tvoje struke?
Pavle Ćosić: Nisu, ali uzmi u obzir da sam ja pre svega želeo
da postanem filmski režiser. Lingvistika mi je bila alternativna varijanta.
Mislim da sam te kritike pisao zato što sam bio iskompleksiran činjenicom što
nisam uspeo da upišem režiju. Tek mnogo godina kasnije sam saznao da niko u
istoriji FDU nije upisao filmsku režiju a da nije imao jako debelu vezu.
Leposava Crvić: A sajber magazin
"Krompir". Je li i to bilo u struci?
Pavle Ćosić: "Krompir" je bio stvar trenutka i
očekivana reakcija moje ličnosti. On se na netu pojavio prilikom civilizovanja
1999. godine. Neki moji drugari i ja smo rešili da krenemo da se sprdamo sa
beznađem. To nema veze ni sa strukom ni sa pisanjem. I sve što se posle
izrodilo iz "Krompira" bila je čista zajebancija. Osim toga, to
iskustvo mi je puno pomoglo da formiram svoju ličnost, kako god to glupo
zvučalo. Shvatio sam da umem da pratim disanje mase i da umem da nasmejem
ljude. To se vidi i po tome što je "Krompir" na internetu stvorio
puno klonova koji su postali mnogo uspešniji i od njega samog jer ja
"Krompirom" nisam ni želeo ni mogao da se bavim sasvim predano. To je
bio hobi.
Leposava Crvić: Koji su to klonovi?
Pavle Ćosić: Ima ih stvarno mnogo, ali izdvojiću
najbezobrazniji i najbezobzirniji: Srbovanje.com.
Leposava Crvić: Zašto si me u romanu prikazao kao kretena
i naivnu budalu?
Pavle Ćosić: Ma nisam bre! Ti si samo malo mnogo mlada i
indoktrinirana medijima. Prikazao sam te onakvom kakva stvarno jesi - ti si
jedna vesela, zdrava, prava i jako normalna devojka. Osim toga, vrlo si lepa i
zgodna. U romanu možda i više nego u stvarnosti.
Leposava Crvić: Jeste, a ovamo ispad da se ložim
na "sve što vole mladi", jedem samo u Mekdonaldsu, pržim se na "B92"
i Ameriku i još svašta...
Pavle Ćosić: To je zato što si ti nekad stvarno bila takva. Seti se sama. I mene je stid
nekih mojih uverenja i postupaka iz mladosti ali ih se dobro sećam. Do kraja
knjige si sasvim sazrela i naučila da razmišljaš kritički.
Leposava Crvić: Misliš da je taj tvoj
nacionalističko-fašistički stav koji zastupaš zaista sazrevanje?
Pavle Ćosić: Daj, Leposava, nemoj me sad razočarati. Gde si ti
videla moj nacionalistički i fašistički stav?
Leposava Crvić: Tako tvrde mnogi ljudi koje
poznajem i s kojima se družim. Osim toga, valjda si pročitao recenziju Teofila
Pančića u "Vremenu". Tamo lepo piše da si fašista.
Pavle Ćosić: I sad mi još reci da nisi indoktrinirana i da sam
te predstavio kao naivnu budalu! Pa Teofil je morao da me proglasi fašistom po
zadatku. Neće mi niko od tih ljudi o kojima ta knjiga govori nikad oprostiti
što se šalim na njihov račun i sa američkim imperijalizmom, što sam obrnuo
uloge i njih koji se predstavljaju kao napredni građani raskrinkao kao izuzetne
konzervativce, što oni zaista jesu. Kako drugačije opisati ljude koji u
potpunosti opravdavaju sve najnazadnije pojave u današnjem svetu? Ceo
progresivan svet se bori protiv američke dominacije i njene uloge svetskog
policajca i NATO-a, a oni se za to zalažu svim srcem i dušom. Da sve bude još
licemernije, prodaju se za liberale i ljude pune razumevanja i tolerancije.
Leposava Crvić: Da li je istina da će se po
"Leposavi" snimiti film?
Pavle Ćosić: Ne znam kako si došla do te informacije, ali to je
tačno. Vidim da si se dobro spremila za ovaj intervju. Ne smem da otkrivam detalje
pošto su pregovori u toku. Ono što mogu da kažem je da se priprema radio-drama
za Radio Beograd i to je već sasvim izvesno. Radi se na dramatizaciji i ceo
projekat bi trebalo da bude gotov do septembra sledeće godine.
Leposava Crvić: Za kraj, mogu li da ti postavim
jedno indiskretno i intimno pitanje?
Pavle Ćosić: Pitaj me šta god hoćeš. Na sve ću ti iskreno
odgovoriti.
Leposava Crvić: Čula sam da imaš prilično veliki
penis. Da li je to istina?
Pavle Ćosić: To su isto glasine i podmetanja neoliberala koji hoće da me unište. Ne verujte im ništa!